U Istočnom Sarajevu večeras je premijerno prikazan dokumentarni film „Djeca Bradine“, autora Stevana Salatića, koji govori o stradanju mještana Bradine tokom rata 1992. godine.
Ovo je prvi put da se priča o Bradinskoj tragediji prikazuje baš u Istočnom Sarajevu, gdje živi veliki broj Bradinjaka, ali i izbjeglih lica iz svih krajeva Bosne i Hercegovine koji su na svojoj koži osjetili sve strahote rata.
– Posebno zadovoljstvo što se priča o ‘Djeci Bradine’ počinje pričati baš ovdje. Posebna čast je i to što su organizatori odlučili da otvore program baš mojim filmom i da se on istovremeno prikazuje i u Istočnom Sarajevu i u Zvorniku – rekao je autor Stevan Salatić.
Publika je imala priliku da vidi kolaž emotivnih ispovjesti žrtava dva stradanja Bradine, 25. maja i 12. jula 1992. godine. Film priča o selu kojeg više nema, djeci bez djetinjstva i ljudima koji nikada neće imati priliku da uđu u kuću u kojoj su se rodili.
– Mračna priča bradinska je skica dešavanja koja su njeni akteri zapamtili kao djeca. Film ipak na kraju donosi svjetlu notu – preživjela bradinska djeca danas žive širom Republike Srpske, Srbije, ali i u dalekoj dijaspori, i uspjela su da izgrade svoje živote i porodice – dodao je Salatić.
Film donosi i ispovijesti dva ratna ljekara-zatočenika iz logora Čelebići, koji opisuju brigu o povrijeđenim i mučenim logorašima, te tri kolone preživjelih muškaraca koji su nakon paljenja sela 25. maja kroz surove planine Igman, Bjelašnicu i Prenj uspjeli da se probiju na teritoriju pod kontrolom Vojske Republike Srpske.
– Bradina je danas jedno mjesto na putu ka moru koje se prođe i ne pomisli da je tu iko ikad živio. Ali ako pogledaš ploču sa 88 imena, shvatiš da je tu itekako bilo života – istakao je autor.
Salatić se posebno zahvalio mladim Bradinjanima koji su prvi put smogli snage da ispričaju svoje priče svijetu – o gubitku najvoljenijih, životu bez roditelja, izbjeglištvu i životnim pobjedama pod teretom tragedije.
– Ti ljudi su za mene heroji i ovo je njihov film jednako koliko je i moj – poručio je Salatić.
Izvor: Glas Srpske
